SlovoNaSlovo

Grad užitka i propast civilizacije

pompei
pompei

Postojali su i žetoni (spintria na latinskom) koji su na poleđini imali ugraviran rimski broj, a sa prednje strane žetona se nalazila slika jedne od mnogih različitih poza.

Luka B.

Pompeji i Herkulanej se pamte kao gradovi pepela koje je sahranio Vezuv 79. godine nove ere. Oca dva grada su blizanci poznati po slikama ljudi pretvorenih u kipove, zarobljenih u prošlosti, strah i bijeg od vatre, ali su zapravo u svoje doba bili nešto poput Las Vegasa današnjice za koje je moglo važiti pravilo „Ono što se desi u Pompeji, ostane u Pompeji.” Duh samog grada nije otkriven u XVIII stoljeću kad je i sam grad otkriven, tj. pronađena je lokacija grada poznatog samo iz spisa Plinija Starijeg koji je prema predanju ostao da promatra i zabilježi posljedice vulkanske erupcije Vezuva, mada iz pisama nećaka se navodi da je poginuo u pokušaju spašavanja Pomponijana i Rektine. Duh samog grada oživljava iz prošlosti kako napreduju arheološka istraživanja. Iz grada pepela se javlja predstava o gradu raskoši, erotike, grijeha, uživanja. Bordeli su bili ukrašeni freskama prostitutki u različitim pozama. Svaki novi klijent ulaskom u bordel je odmah znao u šta se zapušta, a i na freskama je mogao vidjeti šta ga očekuje, te pokazati kakve usluge želi da kupi. Postojali su i, nazovimo ih, žetoni (spintria na latinskom) koji su na poleđini imali ugraviran rimski broj, a sa prednje strane žetona se nalazila slika jedne od mnogih različitih poza. Pretpostavlja se da je korištenjem takvih novčića u antičkim bordelima klijent bio pošteđen opisivanja usluga koje je namjeravao kupiti. Iako je možda teško za zamisliti današnjem čovjeku, bordeli su legalno radili. Stalni klijenti su bili muškarci, dok su radnici bili i žene i muškarci. Prema imenima se vjeruje da su najčešće bili Grci ili Grkinje, mada su za latinski svijet grčka imena mogla donositi neki osjećaj egzotičnosti. Najzanimljiviji ostaci života u Pompejima i srodnom gradu Herkulaneju su nešto čime smo i danas u gradovima okruženi – grafiti. Na internetu se mogu pronaći prevdeni grafiti na engleskom jeziku. Sadržaj većine njih pokazuje da se nismo pretjerano promijenili od svojih rimskih predaka jer poneki grafiti ( „Okrutni Lalag, zašto me ne voliš?“ ili „Epafra, ćelav si!“ ) pokazuju da se nismo puno promijenili kao društvo, makar više ne pisali po zidovima zgrada, već po zidovima društvenih mreža. O samom duhu Pompeja pokazuje veći broj grafita, kojim su autori potpisali svoje seksualne podvige ili su ostavili preporuke budućim posjetiocima o tome koja prostitutka dobro izvršava svoj posao.


(posjeta 79 puta, 1 danas)

"Nothing in the world changes, except the props and the stage."

Published by Luka Bošković

"Nothing in the world changes, except the props and the stage."

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *