Historija

Influenseri iz doba romantizma

Joseph Severn "Posthumni portret Shelleya dok piše Oslobođenog Prometeja"
Joseph Severn "Posthumni portret Shelleya dok piše Oslobođenog Prometeja"

Kada se prisjećamo dalje prošlosti ili se prisjećamo poznatih ličnosti iz prošlosti, često ih na prvu pomisao  doživljavamo rigidnim. Oni su živjeli svoj život, postizali određene ciljeve, ostvarivali neka djela, ali sve što su uradili i sve što su preživjeli se ne može mijenjati, zar ne? Ipak, nova otkrića (ne nužno za čitav svijet oktrića, već nešto što mi kao pojedinci nismo ranije znali) nam mijenjaju sliku o tim ljudima ili događajima, ali ipak postoji neka jaka udaljenost nas današnjih i njih prošlih, kao da ne postoje nikakve niti toka ljudske civilizacije od najstarijih poznatih vremena do danas, niti koje se prostiru i daleko ispred našeg vremena. Uglavnom se može reći da je to zato jer smo navikli historiju učiti tako što smo štrebali datume i imena, umjesto da smo razgovarali o procesima i upoznavali stara vremena onakva kakva su.

Ipak, sve što se dešavalo, pa makar to bilo u prvom stoljeću stare ere ili u dobu romantizma, i dalje živi sa nama. Ljudi, pogotovo oni koji su postigli vječno pamćenje, ne bi na današnji svijet reagovali u nekom čudu ili strahu kako bude u epizodama crtića ili serija kad se u nekoj pećini kocka leda otopi i u današnji dan se oživi zaleđeni neandertalac. Vjerovatno bi im trebalo vremena da se naviknu u šta se društvo razvilo i kako živjeti sa najnovijim tehnologijama. Koji ljudi bi danas bili centralne ličnosti Tolstoju ili Dostojevskom u pisanju romana? Kako bi Beethoven ili Čajkovski iskorištavali današnju tehnologiju u stvaranju muzike i pisanju simfonija? Da li bi krug romantičarskih pisaca koji čine Lord Byron, Percy Shelley, Mary Shelley, John Keats, Leigh Hunt i Thomas Love Peacock bili danas influenseri? Možda ne bi svi spomenuti, ali vjerovatno bi takvi bili Percy i Mary Shelley, kao i Lord  Byron.

Prvo, moramo zaboraviti negativne konotacije na riječ influenser, i prisjetiti se porijekla te riječ. Engleski glagol „to influence“ znači utjecati, i influenser je neko ko ima utjecaj na društvo. Današnji influenseri običnu imaju utjecaj na trivijalne stvari kao što su mjesta izlaženja, aktuelna moda, ali mogu i utjecati na umjetnost, na političke i društvene stavove. Bračni par Shelley i Lord Byron su pisali djela koja su svjesno ili nesvjesno morala zbog tematike imati jak utjecaj, a i živjeli su životom koji je ima ja utjecaj na društvo, ne samo britansko već i europsko. Shodno tome, moguće ih je zamisliti da bi u današnje vrijeme bili kontroverzne ličnosti sa društvenih mreža.

Percy Shelley (1792-1822) je bio engleski pjesnik, a i začetnik ideje nenasilnog otpora koja se dalje preko Tolstoja, Gandhija i Martin Luther Kinga Jr. proširila na ostatak svijeta. S obizirom na tada skore američke i francuske revolucije i otvaranja pitanja o ljudskim slobodama, bratstvu i jedinstvu ljudi, nije iznenađujuće da su glavna sociološke teme romatičarskih pisaca i pjesnika bilo pitanje ljudske slobode i svijeta u kojem ljudi trebaju zajedno da žive, te naravno borbe za ostvarivanje takvog svijeta. Percy nije bio omiljen u tadašnjem britanskom društvu jer je sa prvom ženom Harrietom Wesbrook otišao u Dublin da podržva ideju irske slobode od britanske krune, a kasnije neomiljenost se nastavlja zbog burnog života i kroz poeziju zastupanja stavova potrebe reforme društva. Njegova druga žena je Mary Shelley, poznata po tome što je napisala roman Frankenstein, kćerka Percyovog uzora Williama Godwina, prvog modernog zastupnika ideje anarhizma. Umro je u Italiji tokom putovanja na svom brodu Don Juanu zbog iznenadne oluje. O njegovoj smrti se raspravlja da li je bila slučajnost zbog vremenskih prilika, da li je bilo samoubistvo ili je bilo ubistvo naručeno od države. Njegova pjesma Maska anarhije je prvo moderno djelo zastupanja nenasilnog otpora.

Mary Shelley (1797 – 1857) je kćerka Mary Wollstonecraft, zastupnice ženskih prava i filozofa. Njena mama je umrla brzo poslije njenog rođenja, a objavljeni memoari njenog oca Williama Godwina o životu njene majke su previše bili šokantni za tadašnje britansko društvo zbog vanbračnog djeteta i afera. Uprkos tome, Mary je odgajana sa lijepim sjećanjem na majku i čitala je njena djela. Također, njen otac se potrudio da kćerka Mary stekne bogato neformalno obrazovanje jer u društvu nisu bile realizirane ideje njene mame Mary o obrazovanju žena. Treba imati na umu da život majke Mary uopšte nije bio amoralan koliko je zapravo njen život bio iskorišten da bi se njene stavovi zakopali u zaboravu vremenu. Svoj prvi roman, remekdjelo više različitih žanrova, počela je pisati u osamnaestoj godini nakon jednog sna, a anonimno je objavljen u njenoj dvadesetoj godini. Tako je nastao roman Frankenstein, Moderni Prometejčija radnja se proseže od horora do naučne-fantastike sa pitanjima o tome šta zapravo znamo o svijeti i čovjeku. Neki ga smatraju prvim sci-fi romanom. Mary je također napisala i distopjiski roman Posljednji čovjek sa radnjom na Zemlji u kasnom XXI stoljeću tokom nepoznate pandemije. Neki smatraju ovaj roman prvim distopijskim romanom, dok neki osporavaju distopijske elemente zbog nedostatka političkog totalitarizma. Nadživjela je i Percya i Lord Byrona. Do smrti je njima, kao i svom ocu, pomagala u pisanju i dijeljenju njihovih dijela i ideja.

Kad pogledate ove kratke biografije para Percy i Mary Shelley, iako sažeto napisano, dosta toga iz njihovih života i samih dijela nije spomenuto, može se jasno stvoriti slika njihovih profila na društvenim mrežama. Možda bi tako bili bolje upamćeni jer njihove ideje i pogled na svijet je bio previše zreo za tadašnji europski svijet koji se aktivno borio protiv širenja ideja Francuske revolucije i njihovog razvoja. O tome da li je uvredljivo spominjati influensere u kontekstu takvih pisaca, može se samo reći da njihov književni i politički utjecaj traje 200 godina i vjerovatno će trajati još tri puta toliko jer njihove ideje i život pružaju neispcrpan izvor motivacije. Od pjesama i borbenosti Percy Shelley je nastala nit ljudskog toka na kojoj se nalaze ljudi poput Tolstoja, Gandhija, Karla Marxa i Martin Luther Kinga Juniora, a zbog predanosti idejama i radu Mary Shelley ta nit je uspjela izboriti se sa tadašnjim društvom i nastaviti svoj put.

Total 1 Votes
0

Šta bi promjenili?

+ = Verify Human or Spambot ?

O autoru

Web stranica | + posts

"Nothing in the world changes, except the props and the stage."

Published by Luka Bošković

"Nothing in the world changes, except the props and the stage."

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *