Kako si?

Mnoge ćeš u životu sresti, rijetke od njih zavoljeti i budi siguran da jednu od njih sigurno nećeš preboljeti. S nekima od njih ćeš slaviti život, rođendane, imendane, blagdane, nove godine, godišnjice, pobjede.

A, samo rijetke će znati svaki tvoj ožiljak na koži i duši. I od njih stotinu koliko ih znaš, da ne kažem u životu imaš, samo par njih će te pitati kako si.

Mami.
Hvala ti što si me čuvala ispod srca jednako kao ispod ovog neba.
Što si me čuvala od hladnoće, loših ljudi, mraka i od gladi.
Što si uvijek i na savršen način znala previti svaku moju ranu na koži i na duši.
I zauvijek ostala najljepši mi ožiljak života.

Baki.
Hvala ti za svaku definiciju života koju u knjigama nikad nisam pronašao, a pročitao sam ih na stotine.
Što si me čuvala od gladi, spremala mi omiljena jela bez obzira što si na stolu, u rerni i frižideru imala spremljene hrane da vojsku nahraniš, a ja vječito izbirljiv. Hvala ti što si bila vjetar mome sunčanom životu, kišobran mojim problemima i maramica mojim suzama.
Što si ostala najljepša mi tetovaža života.

Sestri.
Hvala ti što si smisao.
Savršeni detektiv mog loše izrežiranog osmijeha i života bez problema.
Moja molitva za dobro jutro i moje najiskrenije hvala za laku noć. Moja pobjeda u izgubljenom životu kojeg živim i poraz u ljubavi koju pokazujem, jer znam da mogu i trebam više.

Najboljoj prijateljici.
Hvala što me prihvaćaš.
Što me vrlo često tjeraš da zajedno pospremimo mi život, otresemo prašinu iz srčanih komora i u njih uramimo najljepše nam uspomene jedinog života kojeg zajedno živimo. Hvala ti što si alarm mome uspavanom životu, rame mojoj umornoj glavi i sigurna cesta mojim nesigurnim životnim vožnjama.

Budućoj ženi.
Što ćeš me voljeti i onda kada ću mrziti sebe i cijeli svijet.
Što ćeš biti moje zdravlje onda kada sam bolestan, moj humor onda kada sam tužan, moja pobjeda onda kada gubim, moja pjesma onda kada nazdravljam i moj život onda kada umirem.

Sadašnjoj tebi, želim reći hvala.
Što si cvijet u ovome betonu od života.
Što si ožiljak nečijih po betonu nesigurnih koraka i što si nečije „kako si“ kada cijeli svijet misli da dobro si.

(posjeta 567 puta, 1 danas)
Total 14 Votes
0

Šta bi promjenili?

+ = Verify Human or Spambot ?

O autoru

Josip Milanović (PisoJ)
+ posts

Da ćemo svake jeseni, baš kao lišće jedno drugome u zagrljaj pasti i tamo čekati novu zimu.
Da prezimimo.
Da preživimo.

Napišite komentar

Vaša e mail adresa neće biti prikazana

Start typing and press Enter to search