Otac pjesnik, kćerka matematičarka

U prošlom tekstu se najviše pisalo o bračnom paru Percy i Mary Shelley, a Lord Byron je samo spomenut kao dio te ekipe vizionara, romantičarskih influensera. Po pričama je on u Švajcarskoj predložio pisanje jezivih priča iz kojih je nastao roman Frankenstein: Moderni Prometej Mary Shelley. Ali, ko je zapravio bio on? Vjerovatno se sjećate, možda iz vremena srednje škole ili tokom nekih priča o pjesnicima,samo da je bio pjesnik poznat po svojim aferama i avanturističkom životu koji je završen u Grčkoj dok je išao u pomoć Grcima, odnosno njihovoj borbi za nezavisnost od Sultana. 

Poznat je po svom skandaloznom životu, a i zbog njega se uglavnom slavi. Danas u slobodnijem društvu možda to zvuči neobično, ali u stoljeću poslije Francuske revolucije je i dalje vladala borba za slobodu, ne samo u političkom smislu, nego i sloboda za životom. Ta sloboda je imala i djelimično političku podlogu jer aristokratija koja je tlačila ljude ispod sebe je bila poznata po svojoj dvoličnosti, prikazanoj prefinjenosti prema svijetu i između sebe lažnu masku vrijednosti, ali najgore ponašanje čuvaju sakriveno u svojim podrumima. Zbog toga je i Lord Byron ostavio jak dojam u društvu. 

U društvu gdje je ime Mary Wallstonecraft, mama njegove prijateljice Mary Shelley i borac za pravo ženama na obrazovanje jednako muškarcima, uništeno nakon otkrivanja njenih afera i vanbračnog djeteta, Byron se nije stidio svojih afera s oba spola.

Bajronski heroj je osoba velikih sposobnosti i izgrađenog znanja koja nije izgubila svoj dodir sa strašću. Također, takav heroj ne iskazuje nijedan oblik poštovanja prema titulama ili društvenim institucijama, kao što ni ne strijepi od života ispunjenom ljubavnim odnosima. Zbog toga je takav heroj i arogantan i gotovo uvijek ima autodestruktivni karakter. Nije bez razloga takav tip nazvan po Byronu, jer kao i Don Juan iz njegovog najpoznatijeg djela i sam Byron je bio takva ličnost. 

Njegova neposlušnost ka autoritetima se vidi već u njegovom dobu studiranja. Naime, George Gordon Byron je bio poznat i po svojoj ljubavi ka životinjama, posebno prema njegovom psu Boatswainu. Na univerzitetu mu nije bilo dozvoljeno imati psa ljubimca te je on nabavio pripitomljenog medvjeda jer u pravilima nije ništa pisalo protiv posjedovanja medvjeda za ljubimca, kao što je bilo napisano za pse ljubimce.

Jedini zvanični brak Lord Byrona je bio sa Lady Byron koju je on zvao i princeza paralelograma. Njeno pravo ime je bilo Anne Isabella Noel Byron. Njihov brak je trajao malo više preko godinu dana, ali je u tom braku rođena Ada Lovelace (1815 – 1852), žena poznata po tome što je bila prvi programer u čitavom svijetu. Lady Byron je imala sumnje da je njen muž imao incestne odnose sa svojom polusestrom i zbog  toga se udaljila od njega. Također je sumnjala da je održavao, u tom vremenu ilegalne, homoseksualne odnose te se plašila da je gubio razum. Zbog svih tih okolnosti je njihov brak okončan 1816. godine nakon čega je Lord Byron napustio Englesku i nikada se nije vratio. Lady Byron nije željela da njihova kćerka postane kao njen otac, te je svoju ljubav ka matematici prenijela  na njihovo zajedničko dijete, Adu Lovelace.

U tom periodu nisu postojali kompjuteri, ali se Adi Lovelace i dalje priznaje da je prvi programer u svijetu. Postoji i kontroverzija za takav stav. Naime, Ada je tokom života radila sa Charlesom Babbage, poznatim i kao ocem kompjutera, na Analitičkoj mašini, uređaju koji trebao vršiti mehaničko računanje. U rečenici se nalazi trebao jer Babbage tokom života nije imao dovoljno finansija da izgradi većinu svojih mašina. 

Kontroverzija se nalazi u tome koliko je uistinu Ada, a koliko je  Charles zaslužan za stvaranje ideje takvog uređaja. Ada je objavila prvi algoritam koji bi takva mašina vršila u radu, te se smatra da je ona prepoznala potencijal takvih mašina da rade više nego samu običnu računicu. Ali, ljudima koji imaju na umu napredak čovječanstva, nije bitno kolike će kome zasluge pripadati, koliko je bitno ko je sve učestvovao u činjenju takvog koraka. Kao i u slučaju sa njenim ocem i njegovim prijateljima Shelleyima, stalna međusobna inspiracija i pomoć je dovodila do kreiranja njihovih sopstvenih djela, te je i Mary Shelley poslije njihovih života održavala njihove ideje u svijesti društva. Tako je i Ada Lovelace zajedno sa Babbagome kreirala ideju prvog kompjutera i dovela do širenja razvoja kompjutera u svijetu. 

Takav uređaj je napravljen tek nešto manje od 100 godina nakon iznošenja ideje o njegovom postojanju.

Ada Lovelace je ipak naslijedila nešto i od oca te je svoj pristup zvala poetična nauka. U posljednjim godinama života, dok je bolovala od raka, zanimala se za ljudski mozak, odnosno da li se može napraviti matematički model po kojem nastaju misli i osjećanja, ali i za odnos matematike i muzike. Iako nije nikada upoznala svog oca jer je on napustio Englesku dok je bila beba, a umro je dok je imala osam godina, ona je i dalje gajila osjećanja divljenja ka njemu. 

Svoja dva sina je nazvala Byron i Ralph Gordon te je tražila da bude sahranjena pored svog oca. Govori se da je i prije smrti, dok je ležala bolesna u krevetu, otkrila nešto svom mužu zbog čega je i napustio nju u njenim posljednjim trenucima.

Lord Byron i Ada Lovelace su umrli mladi, oboje sa napunjenih 36 godina života. Otac pjesnik je umro od groznice na brodu tokom borbe Grka za nezavisnost od Osmanskog Carstva, a kćerka matematičarka je umrla od raka maternice u Engleskoj. Oboje su umrli, a da njihovo djelo nije dovršeno. Oboje su davno umrli a skoro će njihov pristup životu, umjetnosti i nauci biti i potpuno zaboravljen.

(posjeta 105 puta, 1 danas)
Total 3 Votes
0

Šta bi promjenili?

+ = Verify Human or Spambot ?

O autoru

Luka Bošković
Web stranica | + posts

"Nothing in the world changes, except the props and the stage."

Napišite komentar

Vaša e mail adresa neće biti prikazana

Start typing and press Enter to search