Historija

Tri proročanstva kraljice Seondeok

Samuguk Yusa
Samuguk Yusa

Azijske zemlje poznate su po raznim mitovima, legendama, folk pričama i zanimljivim događajima koji se ponekad teško mogu opisati i pojmiti. Ponekad su sami junaci tih legendi stvarne historijske ličnosti. Čitajući ih, možemo se zapitati da li se to zaista desilo? Da li je ovo istinit događaj ili ipak samo legenda? Prva kraljica korejskog Silla kraljevstva, kraljica Seondeok, je kroz svoj životni vijek izrekla tri proročanstva, kako je navedeno u Samguk Yusa. Samguk Yusa je skup sabranih djela, folk priča, mitova i legendi povezanih sa tri kraljevstva Koreje (Silla, Baekjae, Gogoreyeo). O ovoj prvoj i velikoj kraljici Sille, historijski tekst Samguk Yusa u prvom svesku između ostalog navodi i priču o tri proročanstva kraljice Seondeok. Zapisano je sljedeće:

Dvadeset i sedmi samostalni vladar Silla kraljevstva bila je kraljica Deokman (posmrtno dobila ime Seondeok, 632-647). Bila je kćerka kralja Jinpyeonga i naslijedila je tron šeste godine (Imjin) Chenkzan T’ang tai-tsung (čita se kao Taizong). Za vrijeme svoje vladavine izrekla je tri izvanredna proročanstva. Prvo, Kralj T’ai-tsung (Kineska dinastija T’ang) poslao joj je poklon u vidu sjemenki cvijeta peonije i sliku cvijeća u crvenoj, bijeloj i ljubičastoj boji. Kraljica je, gledajući u sliku duže vremena, rekla: “Cvijeće neće imati nikakvog mirisa.” Peonije su zasađene u vrt kraljevske palače i zaista nisu imale nikakav miris dok su bile u cvatu i dok su uvehnule.

Drugo, u rubnjaku Kapije od Žada kod Svetog hrama, skupina žaba se skupila u zimu (kada bi inače trebale hibernirati) te su kreketale tri ili četiri dana. Ljudi i dvorjani su se čudili tome, te su upitali kraljicu kakvo bi značenje to moglo imati. Kraljica je istog časa zapovjedila dvojici generala Alcheonu i Pilteanu da povedu dvije hiljade elitnih trupa prema Ženskoj Reota dolini, na zapadnoj periferiji Kyungjua, kako bi potražili i ubili neprijateljske trupe koje su se tamo sakrile. Dva generala su povela po hiljadu trupa svaki, te kad su stigli do doline, pronašli su pet stotina vojnika iz susjednog Beakjae (Peakjae) kraljevstva, sakrivenih u šumi. Vojnici Sille su okružili neprijatelja i sve ih pobili. Zatim su pronašli generala Beakjea kako se krije iza kamena te ga također ubili. Napokon, presreli su veliku Beakjae vojsku koja je marširala s ciljem napada na Silla kraljevstvo. Pobili su hiljadu i tristo vojnika u procesu.

Treće, jednog dana dok je kraljica bila potpuno zdrava, pozvala je svoje dvorjane i rekla: “Ja ću zasigurno umrijeti određene godine, određenog mjeseca, na određen dan. Nakon što umrem, zakopajte me u sred Toricheona.” Dvorjani nisu znali to mjesto, te su zamolili kraljicu da im kaže gdje se to nalazi, a ona je pokazala na južno brdo poznato pod nazivom Vučja planina. Na dan, na koji je kraljica predvidjela svoju smrt umrla je, a njen pepeo prosut na mjesto na koje je ona odabrala. Deset godina kasnije (656.) veliki kralj Munmu je sagradio Sacheonwang hram odmah ispod kraljičine grobnice. Budističke skripture aludiraju na dva nebesa zvana: Toricheon i Sacheonwangcheon. Svi su bili zadivljeni njenim prisustvom i znanjem o životu nakon smrti.

Tokom njenog života, dvorjani su pitali kraljicu kako je bila u stanju da iskaže ova proročanstva. Ona je odgovorila: “Na slici je bilo cvijeće ali nije bilo leptirova, indicirajući na to da peonije nemaju mirisa. Kralj T’ang me zadirkivao što nemam muža. A, za žabe u Ribnjaku kod Kapije od Žada, izgledale su mi kao vojnici, dok Kapija od Žada referira ženski polni organ (slično je originalnom imenu doline, koje sadrži korejski izraz Okmun). Ženska boja je bijela, boja koja simbolizira zapad, stoga sam znala da će napad doći sa zapada (tj. iz Beakjea)… Ako muški polni organ uđe u ženski zasigurno će umrijeti (izgubiti snagu tj. erekciju) stoga sam znala da će neprijateljski vojnici biti lahko pobijeđeni.“ (Samguk Yusa, 73-75)

Sam tekst iz Samguk Yusa je pisan klasičnim kineskim pismom koje su znali koristiti samo pismeni Korejanci u tom periodu. Najraniji primjer Samguk Yusa sveska je iz 1280-tih. Autorstvo se pripisuje budističkom monahu Iryeonu (1206-1289), jer je njegovo ime bilo dokumentovano u petom svesku. Budući da je Samguk Yusa orijentisan na mitove i legende te folk priče, njegova historijska tačnost je upitna. Da li je ova priča o mudroj kraljici istinita ili ipak samo legenda, ostaje na onima koji čitaju da sami odluče. 

(posjeta 737 puta, 1 danas)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *