Ženski subjekt u bh. postratnom filmu

Iako su kinematografska zanimanja tradicionalno – stereotipno smatrana muškim, redateljke koje predstavljaju dio bh. umjetnosti pokazuju suprotno. Još tokom rata slika se počela mijenjati kada je nekoliko djevojaka studiralo Režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Među njima bile su danas istaknute redateljke Jasmila Žbanić i Aida Begić-Zubčević.

Spolna ravnopravnost je nešto na čemu filmska industrija treba raditi, o čemu treba i dalje da govorimo i da se informišemo. Situacija u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri izgleda dobro jer su mnogi vodeći filmski autori žene, ali ne raspolažemo dovoljno preciznim statističkim pokazateljima koji bi nam pružili potpun uvid u situaciju. 

Feministička filmska teorija prva je ukazala na važnost analize stereotipizacije ženskih filmskih likova i diskriminacije prilikom dodjeljivanja različitih poslova u filmskoj industriji. Filmofili mogu sami posegnuti za sadržajima koji u feminističkom kontekstu mogu biti nepoželjni, zbog čega je ključno razvijati kritičko mišljenje i educirati publiku o potencijalnim nedostacima neupitnog prihvatanja izloženog sadržaja i koristiti filmove kao didaktička sredstva.

Zahvaljujući moći koju posjeduje film da unutar svoga sadržaja propagira određene ideje te društvene i kulturne vrijednosti i norme, feministička se teorija okrenula analizi filma u potrazi za rodnim stereotipima i patrijarhalnim elementima utkanim u njega. Objektiv feminističke filmske teorije poslužit će za predočavanje rodnih razlika usađenih u narativ i slike bosanskohercegovačkog postratnog filma.

Kroz četiri poznata filma naše kinematografije (Kod amidže Idriza,  Grbavica, Snijeg i  Djeca) nastojat ću ukazati na elemente (de)konstrukcije rodnih identiteta, uloga i stereotipa.

MUŠKO-ŽENSKI ODNOSI

Uplitanje feminizma u društvo i odnose između muškaraca i žena izazvalo je brojne nepogode i proteste koji sve više imaju utjecaj na cjelokupnu sliku javnosti. Naime, feminističkom pokretu nije u cilju razdvojiti muško-ženske uloge radi razdvajanja, već postaviti ravnopravnu mjeru u ekonomskom, političkom i društvenom smislu.

Dakle, razvojem feminizma žene se pronalaze u drugim aspektima osim u ulozi majke, domaćice i supruge. Istovremeno se razbija koncept slabijeg spola te žene pokazuju svoj potencijal u punoj snazi (intelektualnoj, fizičkoj i emocionalnoj). Daljnjim napredovanjem i podrškom za ravnopravnost, feminizam omogućava ženama jednake poslove i uloge koje su stereotipno namijenjene samo muškarcima.

U liku Sabire (film Kod amidže Idriza) predočene su sve rodne uloge koje bi tradicionalno prava žena trebala ispunjavati. Kroz film ćemo je upoznati kao: suprugu, amidžincu, komšinicu, domaćicu, svekrvu i nanu.  Kompletan identitet konstruiran je samo na osnovu njenih društvenih, odnosno patrijarhalno dodijeljenih uloga. Ona je žena patrijarhata. Zatvorena u svojoj kući dok čisti, kuha, pegla i sprema, osim u trenucima kada izlazi u dvorište da bi porazgovarala s komšinicom.  Uloga Bube (film Kod amidže Idriza) izuzetno je važan segment u dekonstrukciji patrijarhata. Upoznajemo ženu koja u patrijarhalnom društvu odlazi na noćne kurseve, u šoping, vozi auto i oblači se vrlo slobodno.

semka
Semka Sokolovic-Bertok Kod amidže Idriza

ŽENE = SLABIJI SPOL

U bosanskohercegovačkom filmu Snijeg, rušenje koncepta slabijeg spola (u smislu fizičkog) vidljivo je kroz kolektiv žena koje svakodnevno obavljaju niz zahtjevnih – muških poslova (sijeku drva, oru njive, vuku prtljažna kola…).

Ipak, dominacija muške moći biti će predočena dolaskom gostiju u njihovo selo. Nakon što Marc, na koncu, zaprijeti riječima: “Vi ćete morati otići odavde. Na ovaj li onaj način”, Safija mu poruči: “To ćemo još vidjeti!”, na što se Alma krišom osmjehne.

Ženski likovi odišu izrazitom psihološkom snagom, životnom upornošću i duhovnom stamenitošću, istovremeno grleći tradiciju te tragajući  za savremenošću pronalazeći ih u odlučnom sukobljavanju dominantnim muškim pojavama.

Izuzetno problematična i diskutabilna scena dolazi na kraju filma. Podsjetit će nas na stereotipni kraj  bajki. Dolazak, odnosno povratak muškarca u njihovo selo znači opstanak posla i biznisa. Dakle, bez obzira što žene svojim radom i trudom uspiju proizvesti ogromne količine proizvoda, ukoliko partner – MUŠKARAC ne dođe preuzeti robu, ženski posao je uzaludan!

(MUŠKA) VLAST

Dominacija muške moći izuzetno je vidljiva i u filmu Grbavica. Naime, svjesna muške nadmoći, mogućeg etiketiranja i stanja u kojem se nalazi, Esma je primorana lagati o privatnom životu da bi dobila posao.  Muški likovi, za razliku od prethodnog filma, dominiraju radnjom, iako imaju sporedne uloge. Oni su predstavljeni kao moćni i bogati za razliku od žena koje rade u tvornici za šivanje, konobare ili su striptiz plesačice.

Šta se dešava kada nastupi ženska pobuna dominantnoj muškoj vlasti, pokazuje nam film Snijeg. Lik Alme biva kažnjen nakon suprotstavljanja muškarcu. Takvim činom dokazuje se muška moć i dominacija u bosanskohercegovačkom društvu.

Kada su u pitanju muško-ženski odnosi posmatrani iz perspektive feminističke teorije, bosanskohercegovački film ima vrlo diskutabilnu predodžbu žena u odnosu na muškarce. Film Snijeg je djelimično narušio koncepciju slabijeg roda, promovirajući žensko zajedništvo i fizičku snagu kao krucijalni element uspjeha.  No, žene su i dalje smještene na dno društvene ljestvice kada je riječ o predočavanju zanimanja kojim se bave, a koji, činjenica, ne zahtijevaju intelektualnu moć, nego samo – fizički rad! Sve žene su stereotipno predočene kao domaćice, majke ili supruge i  svoje borbe vode isključivo za porodicu, a ne za lični integritet i napredak.

MUŠKI POGLED

Prisjetimo li se zabavljačice – striptiz plesačice iz filma Grbavica, zaključit ćemo da je žena svedena na spektakl za muške oči. Aktivan muški pogled žensko tijelo pretvara u objekt muških fantazija. Ono je namijenjeno izloženosti pogledu i postaje seksualni objekat, ali je zabavljačica (Ukrajinka) u filmu itekako svjesna šta čini. Tijelom se zarađuje veća suma novca, pa ona predlaže i Esmi da posegne za ženskim trikovima. U filmu je vrlo značajna i scena koja prikazuje Esmino tijelo prepuno ožiljaka. Tijelo koje je u predratnom periodu sigurno bilo privlačno, čisto i ženstveno, ali je, unakaženo muškom agresijom i željom za dominacijom nad ženom.

Osim spomenutog, nago tijelo niti u jednom trenutku u ovim filmovima ne dolazi pred objektiv kamere. Budući da je riječ o filmovima gdje glavne protagnostice glume bošnjačke žene, žene muslimanke, ovaj izostanak ne čudi.

Ipak, bitno je napomenuti da njihov fizički izgled igra značajnu ulogu u karakterizaciji te ih čini još snažnijim simbolom ženske moći. One su lijepe žene krhke konstitucije, a upravo je to izgled koji je obilježio historiju poželjnih ženskih filmskih likova, jer najviše naglašava očekivanu pasivnost i submisivnost koju filmske žene usvajaju kroz radnju, a stvarne žene socijalizacijom. No u ovoj filmskoj priči taj izgled skriva žene iznimne tjelesne snage koje prati jednaka mentalna nadmoć. Naposlijetku, muški pogledi ostat će uskraćeni ženskog tijela u bh. kinematografiji.

ŽENSKI POTENCIJAL

Literatura o antropologiji žene objašnjava da bi se žena mogle iskazati u punoj sposobnosti u političkom, ekonomskom i društvenom svijetu kada joj se ne bi nametala samo uloga kućanice i majke. Jednako tako, muškarci kao što mogu biti fizički dobri radnici, mogu se iskazati na isti način u ulozi oca i podrške porodici. Kada se identitet ne bi gradio samo kroz nametnutu rodnu ulogu, nego se otvarale mogućnosti napretka mimo zidova kuće, otkrili bismo da svaka žena krije potencijal za gradnju svog identiteta i na drugim područjima.

Esma (film Grbavica) pokazuje sklonost ka poslu krojačice. Izuzetno je uspješna u tome. No, taj posao ostaje samo hobi. Razlozi su brojni: društvo i sredina u kojoj živi ne cijeni zanat, strah od neuspjeha, bez finansijskih sredstava za ozbiljan početak rada itd. Tako propada svaka mogućnost napredovanja.

Alma (film Snijeg) u nekoliko scena iskazuje svoje želje za napredovanjem u svijetu biznisa. Proračunava, planira, broji, kontroliše…  Ipak, za razliku od Esme, ona uspijeva proširiti svoje proizvode i zanat mimo mjesta u kojem živi. Širi se i napreduje. Ali, zahvaljujući muškarcu!

U kontekstu feminističke teorije, spomenuti bh. filmovi učvrstili su uvjerenje o privilegovanoj ulozi muškarca o kojem su pisale Miletova, Pet Mejnardi i Henišova, autorice članka Politika domaćih poslova. Potvrđena je teza Simon de Bovoar da vrijednosti koje stvaraju muškarci, a također i muška ponašanja u patrijarhalnoj kulturi predstavljaju pozitivnu kulturnu normu, a da je žena uvijek osuđena na status drugačije.

S obzirom na to da se patrijarhalni ideološki svjetonazor kroz cjelokupnu historiju do današnjih dana ogleda u razmišljanju, djelovanju i kolektivnom poimanju stvarnosti, nejednako oblikovani odnosi moći između spolova su nadalje tradicionalno prosljeđivani iz privatne sfere porodice i ličnih uvjerenja na sve javno-društvene mehanizme i institucije.  Spol i rod su oznake moći, način razumijevanja svijeta i osovina konstrukcije bh. kinematografije.

Uprkos napretku i velikim promjenama koje se pokazuju u društvu, a nastale su zahvaljujući i feminizmu, još uvijek živimo u svijetu stereotipa, u društvu koje ne odobrava ravnopravnosti roda i spola. Iako je feministički pokret uspio promijeniti tradicionalno mišljenje o ponašanju i ulogama muškaraca i žena, patrijarhalno društvo i grupe ljudi koji ne podržavaju feminizam kao takav, ograničavaju i sputavaju napredak novih generacija što se itekako očituje kroz kinematografiju. Postoje pozitivni segmenti i minimalni elementi dekonstrukcije rodnih uloga, identiteta i stereotipa, ali analizirani filmovi nisu izvan vremena i prostora u kojem nastaju, a to je patrijarhalno bosanskohercegovačko društvo.  

Iako je čovječanstvo stiglo do 21. stoljeća, žena i dalje opstaje u apsolutnom muškom svijetu u kojem se svakodnevno bori za izlaz iz nametnutog podređenog položaja.

(posjeta 99 puta, 1 danas)
Total 2 Votes
0

Šta bi promjenili?

+ = Verify Human or Spambot ?

O autoru

Nejla Kalabušić
+ posts

Jezik i književnost su tijekom cijelog života bili moja strast, ljubav, bijeg od stvarnosti i užitak!

Napišite komentar

Vaša e mail adresa neće biti prikazana

Start typing and press Enter to search